Kako se boriti s pušenjem

Pušenje duhana bolest je ovisnosti, koja predstavlja ogromnu opasnost po ljudsko zdravlje. Ono izaziva kronični bronhitis, bronhijalnu astmu i rak pluća, koji uzima danak kao nekad tuberkuloza. Na rak pluća utječu dva čimbenika: takozvani endogeni (unutrašnji) i egzogeni (vanjski).
Važan je unutrašnji čimbenik genetski, a pušenje, aerozagađenje i drugi nepoznati činitelji spadaju u vanjske čimbenike. Kada se ti čimbenici sjedine, dolazi do raka pluća. Ako je pušački staž duži, vjerojatnost od nastanka raka pluća veća je. Ako čovjek pravodobno prestane pušiti, otklanja jedan, ali značajan čimbenik koji dovodi do te bolesti. Cigareta sadrži 115 otrovnih sastojaka, od kojih je osam kancerogenih. Rak pluća smrtonosan je u 90% slučajeva, a od 100 oboljelih 98 su pušači. Budući da i žene sve više puše, sve češće obolijevaju od te opake bolesti. Djeca sve češće puše, jer im se život čini beskonačan, zdravlje vječno, a smrtonosne bolesti nešto što se samo drugima događa pa, iz radoznalosti i iz želje da oponašaju odrasle, pale svoju prvu cigaretu. Zdravlje je mnogo vrjednije od mode i, da bi se pripadalo svijetu odraslih, ne treba paliti cigaretu. Odrasle, zrele i razumne osobe iz odgovornosti za vlastito zdravlje moraju promijeniti svoje štetne navike, pa npr. moraju prekinuti s pušenjem. Ako su mladi počeli pušiti, trebalo bi odmah i nepovratno ostaviti cigaretu, a oni koji nisu ni pokušali, u interesu svog zdravlja ne trebaju ni posegnuti za cigaretom, jer što je pušaču staž duži, sve je teže ostaviti cigaretu. Dugogodišnji pušači trebali bi, radi pobjede nad svojom lošom navikom, prvo smanjiti broj cigareta, odlaziti u duge šetnje na svježem zraku, pronaći sebi neki hobi ili zabavu. U trenucima kad je želja za cigaretom posebno jaka, trebali bi pri ruci imati jabuku ili gumu za žvakanje. U početku, kao i u svemu, bitna je jaka volja i upornost za odvikavanje od pušenja. «Kraljičin prah» - duhan bio je od 16. stoljeća kamen spoticanja, jer ni drastične mjere (odsijecanje nosa, uha, ruke, pa čak i glave) nisu primorale pušače da se odreknu svog «užitka». Kod njih je strast uvijek bila jača od straha. Čovjek svjesno odabire jednu od dvije mogućnosti: PUŠENJE ili ZDRAVLJE.
Kako da se odviknete od pušenja prema publikaciji Instituta za borbu protiv raka – SAD (država Maryland):
- Pušite svaku cigaretu samo do polovice!
- Svakog dana pomičite paljenje vaše prve cigarete za jedan sat.
- Donesite odluku da ćete pušiti samo parnih ili neparnih sati tijekom dana.
- Nemojte odmah zapaliti cigaretu čim vas spopadne žarka želja, već pričekajte nekoliko minuta i u međuvremenu promijenite vrstu posla ili započnite neki razgovor!
- Prestanite kupovati cigarete u velikim pakovanjima. Sačekajte da ispraznite jednu kutiju, pa tek onda kupite drugu!
- Prestanite sa sobom nositi cigarete, bilo da ste u kući ili na poslu. Učinite sve da vam bude teže doći do njih!
- Pušite tako da vas sve podsjeća na to: ja pušim, a to mi šteti. Držite cigaretu u drugoj ruci, ne u onoj u kojoj je obično držite. Stavljajte cigarete negdje na neuobičajena mjesta, npr. u drugi džep. Time ćete prekinuti automatizam da ih uzimate.
- Promijenite navike u ishrani, na primjer pijte mlijeko – ono se ne slaže s pušenjem. Jedite ono što ne traži cigaretu!
- Ne praznite pepeljare! To će vas ne samo podsjetiti na to koliko ste cigareta popušili svakog dana, nego vam pogled na opuške i njihov miris neće biti ugodan.

Opasnosti od pasivnog pušenja

Stručnjaci tvrde da nepušač koji radi u prostoriji gdje ima pušača dovodi u opasnost svoje zdravlje, jer to znači da je popušio dnevno 4 cigarete, što povećava rizik od raka tri puta. Kemičar Lowrey, koji radi u istraživačkom laboratoriju ratne mornarice, u studiji koju je objavio u časopisu «Science», tvrdi da je zagađeniji zrak od cigaretnog dima u zatvorenoj prostoriji nego atmosfera na autoputu u Los Angelesu u špici prometa, a ta je atmosfera vrlo štetna po zdravlje nepušača, koji su prisiljeni udisati isti dim, tj. pasivno pušiti. Japanski istraživač Hirayama 14 je godina promatrao 91 000 žena nepušača (u dobi od 40 godina ili više) i došao do zaključka da, što su njihovi muževi više pušili, tim se više povećavao rizik tih žena da obole od raka pluća (rizik se kretao od 2 puta više za žene čiji su muževi pušili jednu kutiju cigareta dnevno, do 4,5 puta više kod žena čiji su muževi pušili dvije ili više kutija cigareta na dan). Najviše su ugrožena djeca roditelja pušača i češće obolijevaju od respiratornih infekcija, npr. od bronhitisa. Djeca će prije oboljeti ako je majka pušač, jer uz nju provedu više vremena, a najviše su tome izložena mala djeca jer su, zbog njihove male tjelesne težine i manjih pluća, jači učinci nikotina, katrana, raznih smola, ugljičnog monoksida i još 30-ak otrova iz cigaretnog dima. U svijetu se danas osnivaju brojne organizacije, udruženja i pokreti za zaštitu nepušača, jer nitko nema pravo ugroziti zdravlje drugog čovjeka.